Bedekovčanska jezera

Ribolov na jezerima...

Bedekovčanska jezera

PostPostao/la prazan meredov » 22. 10. 2009. (06:16)

Bedekovčanska jezera smještena su u mjestu Bedekovčina, u srcu Hrvatskog zagorja. Udaljena su 50-tak km od Zagreba. Jezerima gospodari Športsko-ribolovno društvo "Jezera". Jezera su nastala u periodu Dd 1937. do 1950. godine iskapanjem pline za potrebe ciglarske industrije. Kompleks se sastoji od pet lovnih jezera te ekološko-edukativno poučne bare i mrijestilišta. Valja napomenuti da su jezera relativno bogata podvodnom vegetacijom.
Jezera su slijedeća:

* Prvo jezero (površine 1.40 ha, prosječne dubine 2.5 m)
* Drugo jezero (površine 1.6 hektara, prosječne dubine 2.5 m)
* Jezero Granje (površine 2.6 ha, prosječne dubine 4 m)
* Jezero kod ribičke kuće (površine 1.70 ha, prosječne dubine 4 m)
* Plavo jezero (3.80 ha, prosječne dubine 4 m)
* "Malo jezero" kod ribičke kućice



Jezera su iznimno bogata raznolikim ribljim vrstama: šaran, amur, som, smuđ, štuka, grgeč, bass, tostolobik, linjak, deverika, žutooka, crvenperka, babuška, klen, bolen, uklija, patuljasti somić, itd.
Odmah na početku bih napomenuo da se jezero redovito i obilno poribljavaju te bih iste tako pohvalio društvo koje je odlične organizirano i koje se stvarno trudi oke brige o jezerima. Ribočuvari su dobre organizirani, savjesno rade svoj posae i što je izuzetno važno vrlo su ugodni prijateljski raspoloženi. Na jezerima se često organiziraju druženja. Okoliš jezera je stvarno prekrasan, mnoštvo zelenila i predivna priroda, mir, drveće koje daje mnoštvo hlada u vrućim mjesecima, uređene pozicije, postavljene kante za smeće, sve je uredno i čisto. U središtu između jezera je smještena ribička kuća u kojoj uvijek možete sjesti, odmoriti, osvježiti se hladnim pićem (pivo, rakija, gemišt, sokovi), ugodno popričati sa ljubaznim domaćinima ili pak samo pogledati preparirane ribičke trofeje. Isto tako, valja napomenuti da je na jezerima dozvoljeno paljenje vatre, odnosno roštiljanje.


Ribolov i riblji fond
Kao što sam već napomenuo, jezera su stvarno bogata ribom. Prva dva jezera su najviše poribljavana amurima, te nešto manje šaranima, a poznata su po kapitalnim ulovima amura i po tome što se na njima dobro lovi smuđ (na kedera). Isto tako, zanimljivo je reći da su na drugom jezeru zabilježeni i ulovi lijepih bolena (i na kedera i na varalicu), a ukoliko ste špiner, maštu će vam zaigrati ogromni bassevi kojih ima dosta u svim jezerima. Treće po redu je jezero Granje (ulovi & pusti za šarana i amura). Jezero Granje je stvarno odličan izbor za sve ljubitelje modernog šaranolova. Bogato je kapitalnim šaranima i amurima. Ribe su izuzetno lijepe, zdrave i borbene. Najčešći ulovi su šarani od 4 do 10 kg, a često se love i veći. Rekord jezera Granje je šaran od 19.800 kg (špigl). Šaran i amur na Granju dobro reagiraju na sve mamce. Na početku sezone, u proljeće, kao mamci bolje se pokazuju kukuruz (natur, školjka, češnjak i dr.), tigrov oraščić, a nešto slabije boila. Boila lagano postaje favorit što se više bliži sredina ljeta i dolaze topliji dani. Savjetujem vam (zbog velikog broja cvergla) da koristite voćne arome (banana, ananas, tuti-fruti), a izbjegavajte smrad i boile na bazi ribljeg brašna. Naravno, dobra i kvalitetna prihrana je uvijek dobro došla kao i uporaba pva materijala. Na Granju je dozvoljen ribolov samo sa uređenih ribičkih pozicija kojih ima 13.

A sada malo o "malom jezeru" pored ribičke kućice. Na jezeru vrijedi režim ulovi & pusti za štuku i bassa (za basa je C&R na svim jezerima), te je dozvoljeno samo varaličarenje (lov mrtvim ili živim mamcem je zabranjen). Od svih jezera ovo je najbogatije štukom (ako izuzmemo štukire i manje štuke sa Plavog jezera), a dobro je zastupljen i krupni bass. Loveći na navedenom jezeru možete očekivati ulove štuka od 2-5 kg, a ako imate dovoljno sreće i znanja, možda se upišete i sa kakvom mamom od 10-tak kg kojih također ima u jezeru. Od godišnjih doba za varaličarenje štuke najbolje su se pokazali kasna jesen i zima (prije zaleđivanja,) kad se keder skroz povuče. U proljeće i ljeti najviše nema baš nekog uspjeha pošto je jezero (kao i mnoga druga jezera) krcato raznom bijelom ribom, ali doslovce krcato. Domaći špineri kažu da dobro love i usred ljeta za najvećih vrućina i to laganim jiganjem i povlačenjem raznih žlica i silikona po dnu.

Što se tiče jeseni i zime, najviše uspjeha možete imati loveći na žlice, leptire, silikon i spinerbaite. Vobleri su za sada na "malom" jezeru ostali neupisani (makar su dobili dobru minutažu). Moram reći da je na jezeru zaista neopisiv gušt špinati jer je ono puno loma, podvodne i nadvodne vegetacije te je relativno divljeg izgleda.

Na kraju dolazimo do najvećeg, najdubljeg (ima dijelova dubokih i 7-8 m) i najljepšeg jezera, a to je Plavo jezero. Plavo jezero je najbogatije bijelom ribom, konzumnim šaranima (ima i velikih), smuđem, te manjim štukama. Najzastupljeniji je ribolov plovkom, te se na jezeru često održavaju natjecanja u lovu bijele ribe. Moja preporuka na navedenom jezeru je ribolov šarana feederom, matchom, bolonjezom, a tko voli, može se direktašem i štekom do mile volje izguštati na bijeloj ribi, pogotovo babuškama. Ono što je dobro na navedenom jezeru je to da je patuljan osjetno manje zastupljen nego na ostalim jezerima.

Riba po koje su jezera najpoznatija je som. Sva jezera su bogata somom i to velikima. Zabilježeni su stvarni rekordni ulovi soma na jezerima (101.2. kg, 2.67 m i 77.00 kg, 2.30 m). Som se inače slabo lovi na jezerima. Najvjerojatnije zato što nitko ciljano ne lovi tog predatora.

Ako putujete vlakom (što je moje najčešće prijevozno sredstvo uz autobus), čim siđete na željezničkoj stanici Bedekovčina, jezera su vam sa desne strane 50 metara.
Nema problema sa ribočuvarima i dozvola se može kupiti kod čuvara...kakva je sada procedura, ne znam.



Režim i propisi

Dnevne karte se kupuju kod ribočuvara u ribičkom domu i vrijede 24 sata od izdavanja.
Kontakt osoba je Zlatko Paučnik (tajnik), čiji je mobitel 098 905 78 11, a ribočuvari su Josip Korbar - 098 932 53 14, Andrej Andročec - 098 721 226 i Željko Ožvald - 091 557 1245. Za svako od bedekovčanskih jezera vrijede različiti uvjeti ribolova, pa se najbolje pri kupovini dozvole raspitati u ribičkoj kućici ili prije dolaska u Bedekovčinu nazvati kojeg od ribočuvara.

Evo i link na kojem se može vidjeti kako jezera izgledaju.
http://www.srd-jezera.hr
Zadnja izmjena: prazan meredov; 23. 10. 2009. (04:39); ukupno mijenjano 1 put/a.
Bolje umrijet od litre, nego od kapi.

slika
Avatar
prazan meredov
 
Postovi: 53
Pridružen/a: 27. 05. 2008. (06:51)
Lokacija: Okolica Vrbovca

Re: Bedekovčanska jezera

PostPostao/la _ esz _ » 22. 10. 2009. (07:16)

Svaka cast, rijetko gdje se može naći ovakav opis !!
Doslovno si me nagovorio da to već danas posjetim :D
Avatar
_ esz _
 
Postovi: 28
Pridružen/a: 24. 09. 2009. (07:16)

Re: Bedekovčanska jezera

PostPostao/la shokre » 07. 01. 2010. (21:14)

Samo me rajcate sa tim krokodilima .
Sad je ziher visok vodostaj a kad malo padne počel bu lovostaj
Avatar
shokre
 
Postovi: 8
Pridružen/a: 06. 01. 2010. (14:31)


Natrag na Jezera

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Info

Tim • Vremenska zona: UTC + 01:00

cron